Dobra vijest je da identitet nije fiksan. On se može mijenjati, a s njim i tvoj život.

Što zapravo znači samokoncept?

Samokoncept je tvoj unutarnji doživljaj sebe, „slika o sebi“ koju nosiš u glavi i koju vidiš u ogledalu. On odgovara na pitanja:

• Tko sam ja?
• Kakva sam ja?
• Što zaslužujem?
• Što je za mene moguće?

Ova slika nije istina sama po sebi – ona je kombinacija tvojih misli, uvjerenja i iskustava. Ako vjeruješ da si sposobna, donosit ćeš hrabrije odluke. Ako vjeruješ da nisi dovoljno dobra, sabotirat ćeš prilike koje ti dolaze. Drugim riječima, samokoncept je filter kroz koji doživljavaš svijet i sebe u njemu.

Tvoj identitet je tvoja priča, nije ti dodijeljen po rođenju

Većina ljudi vjeruje da su „takvi kakvi jesu” i da se to ne može promijeniti, ali istina je suprotna: identitet je priča koju stalno ponavljaš.

Slijedi nekoliko primjera koji pokazuju kako se identitet gradi kroz poruke i iskustva iz djetinjstva:

• Ako si često slušala „budi jaka, ne plači”, mogla si razviti identitet osobe koja potiskuje emocije i vjeruje da ranjivost znači slabost.
• Ako si stalno bila uspoređivana s drugima, možda vjeruješ da moraš biti savršena da bi vrijedila.
• Ako si dobivala pažnju samo kada si bila „korisna” ili postizala uspjehe, možda vjeruješ da vrijediš samo kroz postignuća.
• Ako su tvoje potrebe bile zanemarene („nema se vremena za tvoje gluposti”), moguće je da si izgradila identitet osobe koja stavlja druge ispred sebe.
• Ako si bila kritizirana zbog izgleda ili ponašanja, možda danas vjeruješ da nikada nisi dovoljno dobra ili da se moraš stalno dokazivati.
• Ako su te često posramljivali („zar se ne sramiš?”, „sramotiš nas”), identitet se može oblikovati oko srama i osjećaja da je s tobom „nešto pogrešno”.
• Ako si rasla u nesigurnom okruženju gdje nije bilo predvidljivosti, mogao/la si razviti identitet osobe koja stalno kontrolira sve oko sebe da bi osjetila sigurnost.
• Ako si bila zanemarena u obitelji (nisi bio primijećen), možda si izgradila identitet osobe koja vjeruje da mora biti „nevidljiva” da bi preživjela.

Ove osobine nisu fiksne – to su programi koje je tvoj ego preuzeo i identificira se s njima. Ti programi su ukorijenjeni duboko u tvoju psihu i zato je potrebno osvješćenje osobina koje te blokiraju u postizanju ciljeva i drže te na istom mjestu, u začaranom krugu. Programe koji ti ne služe, možeš promijeniti, odnosno, transformirati.

Kako se samokoncept oblikuje?

Samokoncept se razvija kombinacijom:

1. Obiteljskih poruka

Ono što su roditelji i okolina govorili (gore navedeni primjeri plus spuštajuće ili podržavajuće fraze kao što su: „moraš se truditi više”, „nikad nećeš uspjeti”, „ti si naša pametna curica”).

2. Usporedbe s drugima

Osjećaj da si manje vrijedna ili bolja od drugih.

3. Iskustava

Posebno bolnih, poput odbacivanja, poniženja ili nepravde.

4. Samodijaloga

Onoga što si kasnije počela govoriti sebi na temelju tih iskustava.

5. Društvenih normi i kolektivnih uvjerenja

Poruke koje društvo i kultura nameću kao „normalne” ili „ispravne“. Na primjer:

• Standardi ljepote: „Da bi bila privlačna moraš izgledati na određeni način: vitko tijelo, savršena koža, mladolikost.”
• Status i materijalna postignuća:„Vrijediš onoliko koliko imaš: novac, auto, kuću, markiranu odjeću.”
• Obrazovanje i karijera: „Samo ako imaš diplomu i siguran posao, uspješan/na si i vrijediš.“
• Brak i obitelj: „Prava žena mora se udati i imati djecu.“ ili „Ako nemaš obitelj, nešto s tobom nije u redu.”
• Rodne uloge: „Muškarci su jaki i ne pokazuju emocije.” / „Žene su tu da budu lijepe i brižne.”
• Društveni uspjeh: „Ako nisi stalno zauzeta i produktivana, nisi dovoljno dobra.”
• Dobne norme: „U tim godinama moraš već imati riješen posao, brak, stan, djecu.”

Na kraju, samokoncept postaje tvoj autopilot – vodi tvoje misli, ponašanja i odluke, čak i kada ti svjesno želiš drugačiji život. Također, kroz filter tvog identiteta primjećuješ ono što je u skladu s tvojim uvjerenjima, čak i ako ti ne služi, a potencijalne prilike ostanu izvan percepcije kao neostvareni potencijal.

Zašto je važno mijenjati samokoncept?

Jer su na temelju tvog samokoncepta kreirana tvoja uvjerenja kojima privlačiš ili odbijaš od sebe ljude, situacije, okolnosti i prilike:

• Ako vjeruješ da nisi dovoljno vrijedna za uspjeh, propuštat ćeš prilike.
• Ako vjeruješ da nisi dovoljno privlačna ili zanimljiva, ulazit ćeš u odnose u kojima moraš „zaslužiti ljubav“.
• Ako vjeruješ da je život borba, stalno ćeš živjeti stresno, u borbi za preživljavanje.

Kada promijeniš unutarnji identitet, promjena se počinje reflektirati na tvoj posao, odnose i svakodnevni život.

Kako graditi novi samokoncept?

1. Promatraj svoj unutarnji dijalog

Koje rečenice često ponavljaš sebi? („Nisam dovoljno…”, „Uvijek sve krivo napravim”, “Ja nikad ne dobijem što želim”, “Moram se boriti za sve u životu”,…) – to su uvidi u tvoj trenutni samokoncept.

2. Zamijeni ograničavajuća uvjerenja osnažujućima

Umjesto „Moram biti savršena da bi me voljeli“, reci: „Ne moram zaslužiti ljubav, ja sam vrijedna ljubavi ovakav kakva jesam.”

3. Vizualiziraj novu verziju sebe

Zamisli sebe kao osobu koja već živi ono što želiš. Što bi mislila? Kako bi se ponašala? Što bi dopuštala u svom životu? Kako bi ta osoba pričala? Kako bi se odijevala? Kakve odnose bi imala?

4. Okruži se podržavajućim sadržajem i ljudima

Naš identitet raste u onom okruženju koje ga hrani. Ako stalno slušaš „nije moguće”, “država je kriva za sve”, “sve je skupo”, “život je nepošten”… i slične izjave mindseta manjka, tada nećeš imati dovoljno motivacije za promjenu.

5. Mijenjaj ponašanje korak po korak

Svaki put kad se ponašaš u skladu s novom slikom o sebi, jačaš svoj novi identitet.

Zaključak

Samokoncept određuje koliko si sposobna primiti ljubavi, uspjeha i životnog zadovoljstva. Najljepši dio priče je da identitet nije fiksan – on se sastoji od programa koje možeš reprogramirati. Ako imaš “tešku” obiteljsku priču i životne okolnosti, nemoj dopustiti da te to identificira jer ti nisi tvoja prošlost, nisi tvoje rane i ono što ti se dogodilo, niti priče koje su ti drugi nametnuli. Tvoj identitet je živa priča koju pišeš svakim novim izborom, svakom mišlju koju odlučiš njegovati i svakim korakom koji napraviš izvan zone starog obrasca. Kada promijeniš način na koji vidiš sebe, mijenja se i sve što ti život odražava.